Voće u ishrani

**Admin** Ned Feb 22, 2009 6:12 am

Voće je vrlo zdrava namirnica, trajno potrebna ljudskom organizmu zbog svoga bogatog i raznovrsnog sadržaja

Ljeto obiluje voćem, bogatim izvorom organizmu nužnih vitamina i minerala, ali i bogatim izvorom kalorija. Mnogi se, bilo zbog nekih kroničnih bolesti, bilo zbog različitih dijeta motiviranih boljim izgledom ili bolešću, suzdržavaju od konzumiranja voća. No, pojedine vrste voća, uz umjerenost u jelu, mogu svakome koristiti

Izvor zdravlja, ponekad uz oprez

Voće je vrlo zdrava namirnica, trajno potrebna ljudskom organizmu zbog svoga bogatoga i raznovrsnog sadržaja. Ti sadržaji ne odnose se samo na njegove energetske vrijednosti, minerale i vitamine, nego ponajprije na obilje drugih fitonutrijenata, u koje posebno ubrajamo izoflavonoide. Izoflavonoidi su jaki antioksidansi, potrebni ljudskom organizmu za neutralizaciju viška slobodnih radikala.
Unatoč tome što je voće izuzetno korisno, nekim ljudima savjetuje se oprez. To se prije svega odnosi na konzumente koji reduciraju prehranu bilo zbog energetskih razloga primjenjujući neku od dijeta za mršavljenje, bilo sadržajno zbog kroničnih bolesti, primjerice šećerne bolesti

Voće se ne konzumira samo zbog gladi ili zadovoljavanja bogatstva okusa, ono je izuzetno potrebno organizmo za osiguranje zdravog, kvalitetnog i dugog života.

- Značaj voća u ishrani
Osnovne zajedničke karakteristike voća su:
· relativno mala energetska vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe),
· visok sadržaj vode, izuzimajući ljuskasto i sušeno voće
· znatan sadržaj ugljenih hidrata, a naročito voćnih šećera (glukoza, fruktoza),
· mali sadržaj proteina i masti, izuzimajući ljuskasto voće,
· bogastvo u mineralnim sastojcima i vitaminima,
· znatan sadržaj celuloze (biljna vlakna), organskih kiselina i drugih sastojaka (pektini, antocijani i drugi ).
- Voda
Sve vrste svježeg voća izuzev ljuskastog i sušenog odlikuju se visokim sadržajem vode. Zavisno od vrste voća, količina vode se kreće od 82,2%, koliko je ima u smokvi, do 93,2% koliko sadrži lubenica. Nešto manje vode sadrži banana 75,9%, a još manje pitomi kesten 50,1%. Znatno manje vode sadrži sušeno voće 24,0-24,6%, još manje ljuskasto voće 4,8-6,2% a najmanje kikiriki svega 2,8%.
- Proteini
Uzeto u cjelini voće sadrži malo proteina, najćešće manje od 1%. Izuzetak su neke vrste ljuskastog voća, koje sadrže znatne količine proteina, kao što su: lješnik 13,9%, orah 14,6%.
- Masti
Sve vrste voća izuzev ljuskastog sadrže male količine masti, 01-1,0%. Ljuskasto voće se odlikuje visokim sadržajem masti koje se kreće od 46,6%, koliko sadrži kikiriki.
- Ugljeni hidrati
Javljaju se u znatno većim količinama. Jagodičasto i citrusno voće sadrži 10% ugljenih hidrata, a sve ostale vrste do 20%, izuzimajući kesten sa 42% i suho voće sa 61,5-69,4% ugljenih hidrata. Najveći dio ugljenih hidrata u voću čine šećeri fruktoza i glukoza, a znatno manji dio saharoza i polisaharidi. Zahvaljujući tome što se ugljeni hidrati voća sastoje pretežno od prostih šećera oni se u organizmu vrlo brzo resorbuju i iskorištavaju u čemu je njihova prednost u odnosu na ugljene hidrate drugih namirnica. Mali broj vrsta voća sadrži ugljene hidrate i u obliku skroba.
- Mineralne materije
Po sadržaju mineralnih materija i vitamina voće ima važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Najveću količinu mineralnih sastojaka sadrži ljuskasto i suho voće, mada i ostale vrste voća mnogo ne zaostaju. Od ukupne mase voća najviše ima kalijuma, kod mnogih vrsta voća kalijum čini 30-60% ukupne količine mineralnih materija. Voće sadrži neznatne količine natrijuma. U znatnim količinama voće sadrži kalcijum, fosfor i magnezijum, dok se neke vrste voća odlikuju i znatnim sadržajem gvožđa. Tu se nalaze i drugi mineralni sastojci kao što su: mangan, bakar, kobalt, cink, fluor, jod, silicijum, sumpor i druge.
- Vitamini
Voće je bogat izvor vitamina, mada u poređenju sa povrćem voće sadrži manje vitamina. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrži kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.
- Pektini
Neke voćne vrste, kao što su dunja, jabuka i druge sadrže pektin, čija količina zavisi od vrste i stepena zrelosti njegovih plodova. U zrelom i prezrelom voću nema pektina. Voće sa velikim sadržajem pektina se koristi u dijetaterapiji proljeva. Neke vrste voća sadrže tanine i antocijane. Ni jedan objed, a pogotovo ni jedan dan, ne bi smio da prođe bez svježeg voća ili voćnog soka.
- Celuloza
Povoljan učinak celuloze ogleda se u tome što vezujući vodu za sebe povećava zapreminu crijevnog sadržaja, čime stvara uslove za pražnjenje crijevnog trakta.
- Voćni šećeri
Voće od ugljenih hidrata sadrži glikozu, fruktozu, saharozu, pektin i celulozu. Sadržaj šećera je veći ukoliko je plod zreliji. Za ishranu ljudi najveći značaj ima glikoza, grožđani šećer i fruktoza tj. šećer koji se nalazi u voću i medu. Glikoze ima također u nekim vrstama povrća. Saharoza ili običan šećer kako se još zove, nalazi se u šećernoj trsci (20%), šećernoj repi (15%) i u voću. Značajna je namirnica koja se danas najviše od svih šećera koristi u ishrani.